ŠTA JE PROLJETNI UMOR?

Proljetni umor predstavlja skup simptoma koji se karakteristično javljaju početkom proljeća, traju najčešće od sredine marta do sredine aprila, a ponekad i duže. Proljetni umor nije bolest, već fiziološko stanje koje većina ljudi osjeti barem jednom tijekom svog životnog vijeka.

Simptomi tipični za proljetni umor su:

malaksalost
umor
vrtoglavica
učestale glavobolje
poremećaj spavanja
gubitak apetita
bezvoljnost
promjene raspoloženja.

Proljetni umor prezentira se simptomima koji su nalik na depresiju, pa se često pogrešno dijagnosticira kao depresivni poremećaj, iako je ovo stanje prolazno i ne traje dulje od dvije ili tri sedmice.

ZAŠTO NASTAJE?

Iako nije jasno utvrđen razlog pojave proljetnog umora smatra se da najveći utjecaj imaju promjene razine hormona, u prvom redu serotonina i melatonina. Tokom zime dan traje kraće pa se više luči melatonina u organizmu koji igra važnu ulogu u pripremi organizma za san i njegovu kvalitetu. U prelaznom periodu zima-proljeće sa dolaskom lijepog vremena i dužim trajanjem dnevne svjetlosti počinje se više lučiti serotonina koji daje osjećaj dobrog raspoloženja. Upravo ta promjena u bilansu serotonin/melatonin snažno utječe na ljudski organizam koja se između ostalog manifestuje izraženim osjećajem umora i iscrpljenosti.

Važno je naglasiti da je zimi drugačiji način prehrane nerijetko siromašan mikronutrijentima vitaminima i mineralima te je izražen pojačan unos kalorija. Također je manja fizička aktivnost, manje se krećemo i smanjen je boravak na svježem zraku. Sve navedeno rezultuje usporavanjem metabolizma i manjom efikasnošću proizvodnje energije.

KAKO POMOĆI ORGANIZAM?

U slijedećih par savjeta Vam predstavljamo riješenje kako ublažiti simptome i uspješno se nositi sa proljetnim umorom:

Oplemenite svoju prehranu kroz tri glavna načela: raznoliko, umjereno i uravnoteženo – obratiti pažnju na dovoljan unos vitamina i minerala, u prvom redu vitamina B grupe, vitamina C te minerala željeza i magnezija koji podstiču metabolizam makronutrijenata proteina, masti i ugljikohidrata, te stimulišu proizvodnju energije. Također su neophodni za pravilnu funkciju nervnog sistema.
Unosite dovoljno tekućine – voda čini oko 70% udjela mase našeg organizma i glavni je medij u kojem se odvija razmjena materija u našem organizmu. Već i blaga dehidracija dovodi do glavobolje, vrtoglavice i osjećaja slabosti.
Provodite više vremena na suncu i svježem zraku – opće je poznata činjenica da izlaganjem kože suncu proizvodimo vitamin D koji sudjeluje u apsorpciji kalcija i fosfora u crijevima, imunološkoj obrani organizma te u metabolizmu kostiju, a njegov manjak se očituje umorom, mišićnom slabošću, depresijom, nesanicom, učestalim infekcijama i glavoboljama, stoga se proljetni umor često povezuje i s nedostatkom ovog vitamina. Izlaganjem sunčevim zrakama smanjuje se proizvodnja hormona melatonina, a povećava proizvodnja hormona sreće serotonina. Boravkom u prirodi na svježem zraku unosimo i više kisika u naš organizam. Kisik ubrzava metabolizam, utječe na proizvodnju serotonina i bolju koncentraciju te jača imuni sistem.
Bavite se fizičkom aktivnošću – redovna tjelesna aktivnost pomaže u održavanju vitalnosti organizma, prevenciji kroničnih bolesti te potiče dobro raspoloženje.
Spavajte dovoljno – nedostatak sna dovodi do osjećaja umora, iscrpljenosti, manjka koncentracije, stresa, smanjenja imunološke obrane organizma i učestalih infekcija, stoga je jako važno osigurati kvalitetan san.